Manja stopa poreza, uslov za bolju naplatu
štampaj30. 11. 2013.
Izvor: RTS
Naplata poreza sve manje efikasna i očekuje se da tako bude i sledeće godine, uprkos većoj kontroli. Za poresku disciplinu neophodne manje stope poreza, saglasni stručnjaci.
Čuvari državne kase upozoravaju da efikasnost naplate poreza pada, Fiskalni savet procenjuje da je ispod 75 odsto i da će takav trend biti nastavljen i iduće godine. Ministar finasija očekuje da ti prihodi rastu, jer se iduće godine prelazi na objedinjenu naplatu i dnevno praćenje prometa fiskalnih kasa.
Odlučna borba protiv sive ekonomije ključ je za bolje punjenje budžeta, a snižavanje poreskih stopa uslov da preduzeća izdrže poresku disciplinu, saglasni su privednici i stručnjaci.
Da će naplata poreza postati ceđenje suve drenovine, poreznici odavno upozoravaju. Nikad više kontrola, a naplata od oktobra sve slabija.
Pomoćnik direktora Poreske uprave Rada Kostić ocenjuje da je problem u privrednom ambijentu i upozorava da se niko ne bavi analizom zašto su prihodi manji.
"Ja prosto nemam od koga da naplatim, jer mi smo blokirali sve što se blokirati može", naglašava Kostićeva.
Blokirano je više od 53 hiljade preduzeća. Od početka godine do sada naplaćeno je 615 milijardi od, do kraja novembra, planiranih 650.
Privrednici smatraju da je povećanje PDV-a na 20 odsto podstaklo bujanje sive ekonomije.
Milan Knežević iz Asocijacije malih i srednjih preduzeća smatra da privrednici sve manje prometuju i zbog toga su u dilemi da li da sačuvaju svoj biznis i egzistenciju porodice ili da jednim delom beže u crno poslovanje. Ocenjuje da će oni odabrati ovo drugo.
Od takvog trenda strahuju i stručnjaci, ali Poreskoj upravi zameraju što je isuviše dugo tvrdila da je naplata pod kontrolom, iako je ona ispod plana.
Ekonomista Milojko Arsić napominje da se prihodi sve više smanjuju čak i kada se uzmu u obzir pad potrošnje i privredne aktivnosti.
"To su trebali da alarmiraju mnogo ranije. Recimo, da kažu da li je problem nelikvidnost, pa da traže da država nešto interveniše", kaže Arsić.
Više od trećine firmi koje su početkom godine ušle u reprogam dugova uz otpis kamata, izgubile su pravo na to, jer ne uspevaju da plaćaju tekuće obaveze.
Još hiljadu preduzeća sišlo je sa spiska dužnika uz reprogram duga, a stotinu njih ispunilo je uslove za reprogram na pet godina.
Unakrsna provera imovine još traje, a poreznici su osim 600 onih koji je nisu prijavili otkrili više od 800 građana koji su izbegli da prijave godišnji prihod veći od 2.067.000 dinara.
Rezultati u otkrivanju neregistrovanih firmi još uvek su simbolični. Od vlasnika radnji na crno, koji se oporezuju po stopi od 20 odsto, za sada je naplaćeno 14 miliona dinara. Većina je nastavila da radi legalno.